pogovor 

Hvala što On zemljom hoda

Međunarodni dan muzeja & Europska noć muzeja

 

Muzejski dokumentacijski centar je izdvojio ovogodišnje projekte u slijedećim muzejima: 

·         Muzej grada Koprivnice, program Vruća juha

·         Grad Grobnik – Kaštel, program Europska noć muzeja Lijepa je ova noć svibanjska!

·      Gradski muzej Sisak, program Bojevi za Sisak A.D. 1593., Utvrda Stari grad

 

Projekte su na konferenciji za medije 16. svibnja 2013. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavili:

Marijan Špoljar, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice

Vlasta Juretić, voditeljica programskih djelatnosti Katedre ČS Grobnišćine, Davorka Obradović, ravnateljica Gradskog muzeja Sisak

NAJBOLJE PJESME UKUPNO                           POGLEDAJTE SNIMKE

 

STRUČNI ŽIRI

1.       Sen to bila ja - izvođač: MONIKA JAKŠIĆ

glazba i aranžman: Miljenko Valković, tekst: Marina Valković

2.       Kućo naša stara  - izvođač: DINO ANTONIĆ

glazba i aranžman: Damir Mičetić, tekst: Cvetana Linić

3.       Sunčana – izvođač: DAVOR GRGURIĆ

glazba: Davor Grgurić-Robert Funčić, tekst D. Grgurić, aranžman: R. Funčić

 

PO GLASOVIMA PUBLIKE

 

1.       Molo longo –  izvođač: DANIEL ŠIMEK

glazba: Duško Paro, tekst: Vlasta Juretić, aranžman: Aleksandar Valenčić

2.    Oči majke – izvođač: ŠTRABANCI

glazba: Franjo Pajrić, tekst: Ante Keserović-Franjo Pajrić, aranžman Damir Mihovec Miki

2.       Kućo naša stara  - izvođač: DINO ANTONIĆ

glazba i aranžman: Damir Mičetić, tekst: Cvetana Linić

 

NAGRADA ZA NAJBOLJU INTERPRETACIJU

osigurava jedan od  supokrovitelja   SKALE – Festival MELODIJE ISTRE I KVARNERA

DINO ANTONIĆ  za izvođenje pjesme Kućo naša stara

 

NAGRADA za u skladbama najbolje primijenjenu tradicijsku glazbu naših krajeva

tradicionalno  dodjeljuje RADIO ISTRA

VINKO ŠKARON – autor glazbe i aranžmana za pjesmu Grumača

 

Lapiš – NAGRADA ZA NAJBOLJI TEKST

zajednički dodjeljuju  HRT - RADIO RIJEKA i NOVI LIST

CVETANA LINIĆ –  za tekst pjesme Počini malo

NAGRADA ZA NAJBOLJI ARANŽMAN

ALEKSANDAR VALENČIĆ –   za aranžman pjesme Zalog jubavi

 

NAGRADA MORE – za najbolju pjesmu na temu mora i pomoraca

Dodjeljuje POMORSKI RADIO BAKAR)

GORAN DRČA  -  za tekst pjesme Ne pozabi

 

NAGRADA ZA NAJIZVOĐENIJU PJESMU S FESTVALA GROBNIČKA SKALA 2011.

Dodjeljuje DOMAĆI RADIO

Ča dobroga skuhala si, Grobnišćice – izvođač: AURORA

Glazba i tekst: Robert Pilepić, aranžman: Damir Mičetić

 

Zahvaljujemo na suradnji,

Vinko Škaron i Vlasta Juretić

Lorena Hlača i Karla Žeželić

U revijalnom dijelu ovogodišnje festivalske večeri Grobnička skala, održano je završno natjecanje Kviza znanja GDJE SAM – TKO SAM 2012. Nakon prošlogodišnjeg pobjednika Kviza Hrvoja Ožanića učenika OŠ Sveti Matej iz Viškova, ove su se godine u završnicu  plasirale učenice osmih razreda grobničkih osnovnih škola. Iz OŠ Čavle Karla Žeželić te iz OŠ Jelenje-Dražice Lorena Hlača, koja je i ovogodišnja pobjednica. Nagradu od 5.000,00 kuna je u ime glavnog pokrovitelja Novog lista pobjednici uručio predsjednik Uprave Gordan Knežević a utješnu nagradu od 1.000,00 kuna drugoplasiranoj je uručio Robert Zaharija, član Savjeta načelnika Općine Čavle, koja je i osigurala nagradu.  Kao i prošle godine, finale Kviza GDJE SAM – TKO SAM vodio je iskusni Robert Ferlin, a cijeli je događaj je s izuzetnim zanimanjem pratila publika u dvorani. Ne bez razloga jer su finalistkinje, odgovarajući točno na svih dvadeset pitanja, pokazale izvrsno znanje. Stoga se nastavio niz postavljanja dodatnih pitanja u finalu, iz kojega je dijela natjecanja Lorena Hlača izašla kao pobjednica.

 

Čestitamo!

POZIV MLADIM GROBNIČKIM PISCIMA

Budući da tijekom ovogodišnje Grobničke jeseni provodimo program Grobničkojesenski divani – program predstavljanja mladih pisaca s područja Grobnišćine, pozivamo sve mlade pisce s područja Grobnišćine da se do 7.  listopada prijave u sjedište Katedre u grobničkom Kaštelu. Prijaviti se mogu svi pisci do 35 godina starosti a uz prijavu je potrebno priložiti tekst/tekstove s kojima žele sudjelovati u programu.

 

UPISI U TIJEKU - Katedrina Scenska skupina i Dječji zbor Skalica

U tijeku je upis nove generacije djece u Katedrinu Scensku skupinu i u Dječji zbor Skalica. Prijave i upisi će se zaključiti u ponedjeljak 1. listopada od 17 – 18 sati, u Galeriji SU Grobnik.  Potrebno je da zainteresirana djeca dođu u pratnji jednog od roditelja ili s roditeljskom pismenom suglasnošću.

 KATEDRA ČAKAVSKOG SABORA ŠOPRON

Koljnof, ma kako mehko zvučal,
ne more mehkije leh ča ga duša ćuti… 
 

Već su se u lipnju 2011. godine, za osnivanja prve čakavske katedre u inozemstvu, Katedre Čakavskoga sabora Šopron, ubrzano čvrstile prijateljske veze između grobničke Čakavske katedre i one u nastajanju. Ništa nije slučajno, moglo bi se i ovom prigodom reći, jer je predsjednik Šopronske katedre Franjo Pajrić (Ferenc Payrits) iz Koljnofa već tamo početkom devedesetih godina prošloga stoljeća utirao putove u Hrvatskom primorju za današnju Katedru Šopron. Čakavska katedra Šopron je danas u okviru Čakavskoga sabora jedna od 30 aktivnih katedri, od kojih je 29 na području Hrvatske.

          Grobnička Čakavska katedra je u devedesetim godinama već kreirala svoju budućnost na temeljima znanstvenih skupova; Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi. Bilo je to vrijeme izlaženja iz tiska prvih brojeva jedinog glasila.....Cijeli članak

Grad Grobnik se nalazi na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola. Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime. Tu se nebu propinje najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik, koji je oko tisućite godine izgrađen na rimskim temeljima. Na sjeverozapadu pogled s grobničkoga Kaštela puca na jedan krak limesa.
Grad Grobnik je stara gradska jezgra današnje Općine Čavle. Naseljen je još u pretpovijesti, potom su ovdje Iliri. Rimljani ga osvajaju i podižu čvršću utvrdu radi obrane od barbara za vrijeme seobe naroda. Potom je u rukama Gota i Franaka. Od 10. stoljeća pripada hrvatskoj državi, a od 1225. godine je u vlasništvu knezova Krčkih. Ime Grobnik i njegovi predstavnici se spominju 1288. godine u jednom od najznačajnijih pravnih dokumenata feudalne Evrope, Vinodolskom zakonu, pisanom glagoljicom na hrvatskom jeziku. U 15. i 16. stoljeću život u Gradu Grobniku karakteriziraju silovite provale Osmanlija. Grobnik od Frankopana prelazi u ruke njihovih rođaka Zrinskih. Godine 1671. je vrlo bogati Grobnik opljačkan i predan austro-ugarskoj komori..........
Katalog pdf    Program pdf 

Cijeli tekst na:

...........Koji je od tih oblika jezično pravilan, i koji preporučiti? Odmah valja reći da su u hrvatskom jeziku pravilna sva četiri oblika. Još je u svom članku u prvom broju Grobničkog zbornika jedan od vodećih hrvatskih lingvista dr. Josip Silić (i sam Grobničan) stručnom argumentacijom dokazao da su svi navedeni oblici jezično mogući, dakle su svi pravilni unutar našega jezika.
Budući da ljudi i dalje pitaju kojem od ta četiri oblika dati prednost, evo dodatnog pojašnjenja. Pod pojmom hrvatskog jezika podrazumijevamo i hrvatski suvremeni jezični standard (suvremeni hrvatski književni jezik) i suvremene organske (narodne, konkretne) govore na terenu, koji mogu biti čakavski, kajkavski i štokavski. Pod pojmom hrvatskog jezika razumijevamo i još ponešto, no to....... U jednom su Grobničani jednodušno suglasni: odbijaju naziv Grobinština, a za naziv Grobniština mogu dometnuti da se i ne rabi. Osobno držim da je čitava ta dvojba novijeg datuma. Sva su četiri naziva nastala tek u ovom stoljeću nakon novije podjele na administrativna područja koja je zatim valjalo imenovati. U starijim se tekstovima sreću nazivi: Grobničko polje i Grobnik kao ime jednog mjesta. Poštujući jezični osjećaj većine Grobničana i njihovo pravo na izbor imena područja na kojem žive, a uzimajući u obzir činjenicu da toponim ne mora biti književnojezičnog lika, preporučujem na prvom mjestu uporabu čakavskog lika tog naziva: GROBNIŠĆINA.........

Cijeli tekst