Katedra Čakavskoga sabora za Grobnišćinu

1992. – 2017.

OVOGODIŠNJOM MANIFESTACIJOM GROBNIČKA JESEN KATEDRA ČS  ZA GROBNIŠĆINU OBILJEŽAVA SVOJU 25. OBLJETNICU POD  VISOKIM POKROVITELJSTVOM PREDSJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ. PREDSJEDNICA JE SVOJIM DOLASKOM U GRAD GROBIK 30. RUJNA UVELIČALA SVEČANO OTVARANJE 25. GROBNIČKOJESENSKE MANIFESTACIJE

Ovogodišnja će Grobnička jesen biti zabilježena po posebnostima od značaja za Katedru ali i Grobnišćinu u cjelini. Osim što obilježavamo 25 - godišnjicu uspješnog djelovanja i 25. Grobničku jesen, dolazak predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović je drugi dolazak hrvatskog predsjednika/predsjednice u Grad Grobnik nakon 25 godina. Podsjetimo se da je prije točno 25 godina prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman kao glavni pokrovitelj niza programa u okviru obilježavanja 750. obljetnice pobjede Hrvata nad Tatarima, među kojima i otvaranja Zavičajnog muzeja Grobnišćine. 

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je u svom pozdravnom govoru kazala da je "posebna vrijednost“ grobničkojesenske manifestacije „ali i djelovanja Katedre u cjelini, poticanje djece da shvate bogatstvo hrvatskog jezika i narječja“.  Naglasila je da je to naročito važno u sadašnje vrijeme, „u kojem u svakodnevni jezik sve više prodiru riječi iz stranih jezika, prije svih engleskog“ te je u nastavku, znalački ispreplela hrvatski standardni jezik i grobničku čakavšćinu:

“Važno je njegovati posebnost naših narječja, ona obogaćuju hrvatski jezik i svjedoče o našem identitetu, ona su ono što jesmo, što nas čini posebnim. Mi Grobničani od vavik smo znali ki smo i ča smo. Naše smo branili, tuje poštovali. Znali smo ka nan je domovina i na nju smo vavik bili ponosni. Ponosni smo i na naši običaji, naši dragi i vredni judi, na naše mlikarice. Zbog poštovanja prema našim starima i budućnosti naše djece moramo održavati ovakve manifestacije, na ovom mjestu, na kojem naše ča najslaje zvoni.“

Zahvaljujemo predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović na prihvaćanju pokroviteljstva nad ovim našim značajnim obljetnicama te posebice što je svojom nazočnošću u Kaštelu Grobnik 30. rujna 2017. uveličala svečanost otvaranja 25. Grobničke jeseni. Također, Predsjednici srdačno zahvaljujemo na znakovitom pozdravnom govoru, kojeg držimo svojevrsnim novim vjetrom u leđa.
 

***

25 godina manifestacijeGrobnička jesen – Mladi su bašćine glasi

Tijekom protekla dva i pol desetljeća grobničkoj je Katedri upućivano pitanje: Zašto ste 1993. godine pokrenuli Grobničku jesen, zašto ne Grobničko ljeto?  Razumjeli smo ga jer je velike manifestacije mnogo jednostavnije organizirati za ljetnih dana. prisjetimo se na tren prve Grobničke jeseni. Katedru smo 1992. godine osnovali kao udrugu u kulturi ondašnje Općine Rijeka, a potom je u nasljedstvo, i Kaštel Grobnik i Katedru kao njegova stanara,  dobila Općina Čavle. No, u tom je paketu bila i obveza koju je Katedra preuzela od jednog od svojih osnivača – Općine Rijeka.  Na sjednicama se Vijeća Općine Rijeka postavljalo pitanje: «Zašto ulagati u Kaštel u kojemu nitko ne stanuje? Zašto i tko ima pravo odobravati 

sredstva u nešto, što opet propada?» Tada su pred Katedru u osnivanju stavljene konkretne zadaće i uvjeti - da kulturnim sadržajima nastani grobnički Kaštel i da se o njemu brine. Zbog te smo zahtjevne zadaće odmah pokrenuli Grobničku jesen – da u godišnje doba kada se u Kaštelu južine i bure natječu tko će bit jači, a studeni već dobrano omata kaštelske zidine jednako tako studenom vlagom, naš Kaštel što češće i što duže držimo otvorenim, da budemo u njemu. Da za rijetko sunčanih dana njegove  prozore otvaramo širom za čistim burama rasplesane mirise mora i gora, da ga lijepim samo darivamo, zajedno sa svima dolazećima. U konačnici da Kaštel «osjeti»  naše prepoznavanje njega kao izuzetno vrijedne ostavštine predaka. Jer, Kaštel Grobnik je dom svih nas - u njemu su duše naših starih, lijepo poredane, ne po njihovoj važnosti na nekim davnim društvenim ljestvicama, već po znoju kojim su zalijevali sve ovo naše blago kako bi dočekalo i nas i našu djecu …A njegovo bilo je doista tamo negdje u njegovim njedrima iza vjekovnih fuga…

 

Grobnička jesen  je nedvojbeno drugačija manifestacija od svih ostalih sličnih manifestacija u Hrvatskoj. Svih 25 godina tijekom grobničkojesenskih dana u svojevrsne „izloge“ stavljamo pomno osmišljene programe  – da se vide buketi rada, truda, prijateljstva i nadasve dobre volje, koja je u protekla dva i pol desetljeća bila najsnažnijom potporom u ostvarenju svake od preko 1500 Katedrinih uspješno obavljenih zadaća.

No u svakome slučaju, ono što Grobničku jesen krasi posebnošću je činjenica da su preko  90% sudionici programa u okviru ove manifestacije djeca i mladi. Jer, mladi su bašćine glasi!

 

***

Darovani

 

Dvadeset godina provodimo razne programe i aktivnosti u okviru projekta Darovani.

Stoga nije začudnim da je proglašenje pobjednika natječaja za najbolja učenička likovna te literarna ostvarenja na raznim čakavskim govorima – prozna i poetska, postalo nezaobilaznim dijelom programa otvaranja Grobničke jeseni.

 

Ove su godine pobjednički uradci učenika kako slijedi:

PROZNI URADCI

od 1. – 4. razreda

Jesen – Fabijan Perušić, 2. a, OŠ Čavle, mentorica: Anita Zaharija

Da san ja oblak - Emanuel Maršanić, 3. a, OŠ Čavle, mentorica: Adela Malnar

Štorija o fijolice – Erin Mataija, 4. b, OŠ Srdoči, mentorica: Ana Baretić

Moje ruke – Emanuel Maršanić, 3. a, OŠ Čavle, mentorica: Adela Malnar

Bura – Kristijana Stipaničev, 3. a, OŠ Hreljin, mentorica: Nena Ružić

Lipa – Chiara Ružić, 3. a OŠ Hreljin, mentorica: Nena Ružić

Moja nona - Mateo Barčić, 3. b,  OŠ Čavle, mentorica: Ivana Manjgotić

od 5. – 8. razreda

More – Borna Žigo, 5. a, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica: Valerija Valentin

Metuj – Andrija Juretić, 5. c, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica: Valerija Valentin

 

BAŠĆINA

Grobnički dondolaš – Arian Maršanić, 8. r., OŠ Čavle, mentorica: Dolores Maršanić

 

Prosudbeno povjerenstvo: Nensi Čargonja Košuta, Ada Maršanić i Veljko Franović

 

POETSKI URADCI

od 1. – 4. razreda

Jubav – Petar Štiglić, 2. r. OŠ Hreljin, mentorica:  Gordana Miškulin

Došla nan je jesen – Niko Lazinica, 2. r. OŠ Hreljin, mentorica: Gordana Miškulin

Jesen – Nina Tus, 4. a, OŠ Čavle, mentorica: Jasna Juretić

Listić mi poveda – Lina Banić, 3. r. OŠ Kostrena- mentorica: Nataša Mažer Baljak

Jesen – Lucija Katić, 2. r., OŠ Hreljin, mentorica: Gordana Miškulin

od 5. – 8. razreda

Moje planine- Mauro Šoić, 5. b., OŠ Kostrena/ mentorica: Ina Randić Đorđević

Ričina – Klara Stilinović Tušek, 5. b, OŠ Jelenje-Dražice/ mentorica: Valerija Valentin

Hvala ti- Ana Prosen, 5. a, OŠ Jelenje-Dražice/ mentorica: Valerija Valentin

Nedija mojga nonota - Klara Brdar, 6. b, OŠ Čavle, mentorica: Dolores Maršanić

Prijatelstvo – Mihaela Ramić, 6. b, OŠ Kostrena/ mentorica: Ina Randić Đorđević

 

Prosudbeno povjerenstvo:  Vlasta Juretić, Vinko Škaron i Cvetana Linić

 

LIKOVNI URADCI

od 1. – 4. razreda

Jesen - Mia Cvijić, 1. a, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica:  Amalija Juretić

Krzno životinje (koža) - Bartol Rak, 3.a, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica: Ana Rožić

Jesenje boje -  Mateo Barčić, 3. b, OŠ Čavle, mentorica:  Ivana Manjgotić

Plodovi jeseni - Ivica Mikulić,4.a, OŠ Jelenje-Dražice mentorica: Koraljka Pahljina Tkalac

Bez naziva - Antonio Linić, 2. a, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica:  Radmila Dašić

Moja mama - Rina Zelčić, 3.a, OŠ Kostrena, mentorica: Ivana Prelc Rukavina

od 5. – 8. razreda

Bez naziva - Veronika Burić, 5. a, OŠ Čavle, mentorica: Barbara Brnelić

Bez naziva - Teo Baffo, 7.c, OŠ Čavle, mentorica: Barbara Brnelić

Bez naziva - Elena Širola, 7. b, OŠ Sv. Matej Viškovo, mentorica: Inga Galović

Bez naziva - Antea Ljubas, 6. a, OŠ Sv. Matej Viškovo, mentorica: Inga Galović

Bez naziva - Leon Pavlović, 5. b, OŠ Kostrena, mentorica: Ivana Prelc Rukavina

Bez naziva - Nina Štiglić, 5. a, OŠ Jelenje Dražice, mentorica: Marina Mataija
 

Prosudbeno povjerenstvo:  Zvonimir Kamenar Funči, Marinka Premuš i Tomislav Pavletić

 

Darovani - Grobničkojesenski dani

 

Tijekom listopada se svake godine u Kaštelu Grobnik održavaju cjelodnevne nastave osnovnih škola s područja Primorsko-goranske županije. Za rada literarnih, likovnih, glazbenih, povijesnih itd. radionica, grobnički Kaštel odzvanja radošću kojom djeca i mladi uvijek zrače.

Ove godine svoj grobničkojesenski dan u Kaštelu imaju osnovne škole, redom: Kostrena, Jelenje-Dražice, Sveti Matej Viškovo, Čavle, Hreljin, Bribir, Kraljevica i Srdoči.

 

Potom slijedi danas već tradicionalna zajednička priredba svih osnovnih škola – Katedrinih suradnica u Domu kulture Čavle Darovani grobničkojesensi dani. Svake godine se u holu Doma kulture uoči priredbe otvara neuobičajena izložba.  Sve osnovne škole pripreme lijepo uređene štandove na kojima učenici predstavljaju svoju školu.

Ovaj je lijepi događaj na programu Grobničke jeseni 2017. -  26. listopada.

 

Darovani na tragovima naših starih

 

Nadalje, u okviru projekta Darovani za nagrađene učenike  i njihove mentore organiziramo  neubičajen  jednodnevni izlet. Neuobičajen je po tome što je u naravi cjelodnevna terenska nastava. Ti nesvakidašnji hodi po tragovima naših predaka su se dokazali  vrlo uspješnim programom te danas i učenici i njihovi mentori željno očekuju jednodnevni izlet Darovani.

Svake godine nam je u ovome programu partner po jedan Grad ili Općina. Program se ovog jednodnevnog putovanja sastoji iz više djelova. Najprije se po dolasku učenici i njihovi mentori te ravnatelji škola-suradnica naše Katedre upoznaju s jednim od gospodarskih subjekata.  Primjerice, u Ogulinu su se djeca upoznavala s proizvodnjom i preradom kupusa,  u Vrbniku s berbom grožđa i proizvodnjom vina, u Ozlju s proizvodnjom kupaonske opreme, u Krku s proizvodnjom betonskih elemenata itd. U nastavku dana slijedi prethodno dogovoren program s Gradom/Općinom - Partnerom, odnosno predstavnicima raznih udruga ili ustanova. Partner Katedre u ovome programu za 2017. godinu je Vinodolska općina.  Provedbama ovih programa mnogi su se osnovnoškolci, osim s gradovima i općinama, upoznali i s nizom njima do tada nepoznatih povijesnih činjenica te posebnostima i vrijednostima naše i inače bogate kulturno-povijesne baštine, koje zajedno s domaćinima uključujemo u završne programe.

Kvalitetne Katedrine programe za djecu i mlade je prepoznalo o Ministarstvo kulture RH te je neke od njih 2016. godine uvrstilo u Dane europske baštine u Hrvatskoj, među kojima i Darovani. Katedrini su projekti/programi uvršteni kao  „dobri primjeri zaštite, očuvanja i promocije kulturne baštine, naročito nematerijalne baštine koja se usko veže uz zajednicu u cjelini“.

 

***

 

Izuzetno plodna likovna djelatnost

Tradicionalne su i grobničkojesenske  izložbe umjetničkih djela u Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik. Uz našu 25. godišnjicu smo i u ovome dijelu naših programskih djelatnosti uspjeli ponuditi posebnost – izložbu pod nazivom Devet.

 

Među u protekla dva i pol desetljeća provedenih preko 1500 programa i raznih aktivnosti u okviru danas već tradicionalnih projekata, kao perjanica Katedrine kulturne proizvodnje se ističe likovna djelatnost a izložba „Devet“ postala je svojevrsnom krunom likovnih događanja u Kaštelu Grobnik – od 1996. godine domu Međunarodne likovne kolonije Grobnik te njenim radom stvorenog novog hrvatskog muzeja suvremene likovne umjetnosti, MSLUG. 

Danas Katedra u grobničkom Kaštelu, između ostaloga, brine o preko 450 umjetničkih djela, autora iz Hrvatske i mnogih drugih zemalja, od  europskih preko Japana i Kine do Argentine i Meksika i Čilea.

Uz to što je 2002. godine utvrđena Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik, kao nova hrvatska zbirka SLU, Katedra je organiziranjem i radom raznih saziva umjetnika u protekla dva i pol desetljeća stvorila uvjete za pokretanje prve Artoteke u ovome dijelu Europe. Najveća prepreka zbog koje grobnička posudionica umjetničkih djela nije krenula s radom je nepostojanje adekvatnog spremišta za umjetnine. Također, iz istog razloga, zbog neodgovarajućeg spremišta za umjetnine, Katedra već godinama ne može organizirati rad novih saziva umjetnika u Međunarodnoj likovnoj koloniji Grobnik. To je veliki gubitak za grobničku kulturu  jer smo, zahvaljujući do sad stvorenom ugledu MLKG u svijetu, do sada mogli imati još mnogo novih umjetničkih djela velike vrijednosti, u svakome slučaju preko milijun kuna.

 

Šetnica Zakona devet gradova

jedinstven hrvatski spomenik europskoj baštini u Gradu Grobniku

 

Uz Katedrinu smo 20. godišnjicu 2012. godine u svoj petogodišnji plan unijeli projekt Zakon devet gradova, tada još pod radnim nazivom Park skulptura. Time smo kao cilj postavili osuvremenjivanje, na do sada neuobičajen način, posebnosti jednog od najznačajnijih europskih pravnih spomenika - stvarnog Zakona devet srednjovjekovnih gradova, šire poznatog kao Vinodolski zakon iz 1288. g. U istome su cilju 2014. godine članovi Katedre Čakavskoga sabora Novljansko kolo iz Novog Vinodolskog upriličili proglašenje zajedničkog nam srednjovjekovnog Zakona u Kaštelu Grobnik. Potom je slijedilo – kao poseban likovni događaj – prvo predstavljanje javnosti novog koncepta izložaba pod nazivom „priziv“, po uzoru na također jedinstveno - Frankopansko sudovanje prizivom na tri, šest i devet gradova. Provedbom izložbe likovnih radova pod nazivom Priziv na devet u Grobniku proveli smo 13 izložaba u jednoj izložbi. Ovom je izložbom devetero hrvatskih umjetnika simbolično predstavljalo devet srednjovjekovnih vinodolskih gradova: Ivan Balažević, Marijan Blažina, Zvonimir Kamenar, Branko Lenić, Bruno Paladin, Tomislav Pavletić, Nenad Petronio, Marinka Premuš i Vinko Šaina.

Ovaj je događaj bio uvod u početak stvaranja 9 monumentalnih skulptura u kamenu, kao svevremenskih svjedoka jednog od najznačajnijih srednjovjekovnih pravnih spomenika i jedinstvenog hrvatskog spomenika europskoj baštini – Šetnice Zakona devet gradova.

Autori devet skulptura u Gradu Grobniku su hrvatski umjetnici: Ivan Balažević, Zvonimir Kamenar, Kuzma Kovačić, Marin Marinić, Mladen Mikulin, Tomislav Pavletić, Goran Štimac, Hrvoje Urumović i Kruno Vrgoč. Glavni pokrovitelj projekta je Ministarstvo kulture RH, a glavni partner tvrtka Kamen iz Pazina.

 

Budući da je stvaranje Šetnice Zakona devet gradova u Gradu Grobniku u završnici, predstavljanje devetorice umjetnika izložbom Devet,  nedvojbeno je najznačajniji kulturni događaj obilježavanja 25. Katedrine obljetnice i 25. manifestacije Grobnička jesen.

U stručnm osvrtu kataloga izložbe Devet, za kojeg dizajn potpisuje akademski kipar Ivan Balažević, stalni stručni savjetnik Međunarodne likovne kolonije Grobnik, povjesničar umjetnosti dr.sc. Berislav Valušek kazuje:

„Veliki projekt Šetnica ZAKON DEVET GRADOVA – hrvatski spomenik europskoj baštini u Gradu Grobniku, kojemu je idejna začetnica Vlasta Juretić, voditeljica Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine, podrazumijeva stvaranje šetnice obilježene kipovima kao znakovima u prostoru za devet gradova potpisnika Vinodolskog zakona. Projekt započet prije pet godina kao Park skulptura Grobnik, od travnja 2016. razvija se i raste, polako, ali sigurno i uporno, u jedan od najdomišljenijih zahvata u javni prostor na području Primorja, a možda i na širem ozemlju države.

 

Osam kipara i jedan slikar (koji se po prvi put okušao u jednom za njega novom mediju), predstavljaju svojevrsnu zagrebačko-dalmatinsko-primorsku kiparsku reprezentaciju.

No, postavlja se pitanje, čemu izložba relativno starijih radova navedenih kipara, ako već možemo njihova recentna djela vidjeti ispred grobničkog Kaštela, djela koja čekaju postavljanje na mjesta trajnog izlaganja? Odgovor na ovo pitanje trebamo potražiti u tiskanim i inim medijima javnog priopćavanja, u slučajevima otkrivanja javne spomeničke plastike i/ili otvaranja nekog novog zdanja. U većini od opisanih slučajeva gotovo svi sudionici javnog svečanoga čina biti će navedeni – političari, investitori, donatori, izvođači itd., ali ćemo najčešće biti uskraćeni za informaciju tko je kipar ili tko je arhitekt na temelju čijih ideja i rada je predmetni sklop izveden.

Stoga, da jednoga dana mi ili naši potomci ne bismo došli u danas karakterističnu situaciju označenu pitanjem: A tko su u biti autori ovih skulptura?, organiziramo izložbu gornjeg naslova kao pokušaj ostavljanja dubljih autorskih tragova, kao dodatnu informaciju i vrijednost koju neće određivati samo katalog, već i intenzivni vizualno – prostorno – taktilni doživljaji publike.

 

Ovdje nije riječ o izložbi koncepcijskog karaktera, o idejnim ili morfološkim poveznicama koje bi objedinjavale izbor autora i postav radova, već o pokušaju međusobnog upoznavanja kipara, organizatora i publike, o želji da vrlo uskoro budemo u mogućnosti povezati umjetnika, njegov opći oblikotvorni credo i djela koja će svoje trajno mjesto naći u okolišu Gradine.  

Interpretacijski kodovi skulptura koje će uskoro simbolički obilježiti postojanje jednog od najstarijih europskih pravnih dokumenata – Vinodolskog zakona, neka za sada ostanu zapretani. O njima ćemo progovoriti kad za to dođe čas, dok se u međuvremenu možemo posvetiti kiparima, djelima i likovnom jeziku koji ih je doveo do nas“, zaključuje prof. dr.sc. Berislav Valušek.

 

U zapisima će ostati zabilježeno da je do sada najzahtjevniji Katedrin projekt - Šetnica Zakona devet gradova u Gradu Grobniku ušao u završnicu upravo s obilježavanjem  25-godišnjica Katedre i manifestacije Grobnička jesen. Devetorica umjetnika su odradili gotovo sve što su planirali prije postavljanja skulptura na njihove trajne pozicije. One su utvrđene, a idejno rješenje ART-ING-a iz Rijeke omogućava početak izgradnje postolja za devet monumentalnih skulptura u kamenu.  Nadamo se da će završnica projekta biti provedena uz pomoć glavnog pokrovitelja – Ministarstva kulture i supokrovitelja - Općine Čavle.

Što se nas u Katedri i umjetnika tiče, Općina Čavle i Primorsko-goranska županija mogu, čemu se nadamo,  već za iduću turističku sezonu ponuditi neuobičajen kulturno - turistički proizvod Šetnicu Zakona devet gradova u Gradu Grobniku, kao jedinstven hrvatski spomenik europskoj baštini.

 

***

 

Znanstveno – stručni skupovi

Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi

Ostali grobničkojesenski programi se odvijaju po planu te će se 28. listopada, s početkom u 9 sati u Kaštelu Grobnik održati 27. znanstveno-stručni skup Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi. S razlogom se dičimo i ovom činjenicom jer nemamo podatak da je bilo koja ustanova ili udruga  u Hrvatskoj od 1992. godine do danas organizirala i provela 27 znanstvenih skupova.

Nakon akademika Luje Margetića i prof. emerituss dr.sc. Ive Lukežić, voditeljicom naših skupova je sveučilišna profesorica dr.sc. Sanja Zubčić - članica Predsjedništva Katedre. Ovogodišnji sudionici Skupa i teme:

prof. dr. sc. Željko Bartulović: Općine Vinodolskoga zakona(1288.) i Europska povelja o lokalnoj samoupravi(1985.), doc. dr. sc. Marko Medved: Prilog poznavanju crkvene povijesti Grobnišćine u 19. stoljeću, mr. sc. Manon Giron: Županijski školski nadzornici na području Riječke županije, akademik Petar Strčić i doc. dr. sc. Maja Polić: Grobnišćina u listu Istina, doc. dr. sc. Dejan Durić: Pamćenje vs. povijest: Grobničko poljeDimitrije Demetra, Nensi Čargonja Košuta, prof. i dipl. bibl.: Prozni usmenoknjiževni oblici na Grobnišćini, doc. dr. sc. Sarah Czerny: Grobničko polje kao mogući izvor ekohrane, mr. sc. Sonja Šišić; Nina Trinajstić, mag. geol.; Dino Grozić, mag. oecol.; mr. sc. Marko Randić: Povezanost biljnoga svijeta i geološke podloge na grobničkim planinama, mr. sc. Marko Randić, dr. sc. Dario Kremer: Šafrani na širem području Grobnišćine  i Lovel Kukuljan, mag. kem.: Speleološka istraživanja zaleđa izvora Rječine.

 

***

Grobnički znanstveni skupovi su temeljima redovnih izdanja Grobničkoga zbornika. Do sada je Katedra bila nakladnikom 24 knjige Grobničkoga zbornika – 10 redovnih i 13 posebnih izdanja.

***

Također, Katedra je 10 godina (1994.-2004.)  bila nakladnikom jedinoga glasila na čakvštini u Hrvatskoj – Grobničkoga lista, kojem je prvih šest brojeva urednikom bio novinar Dražen Herljević

 

***

Večeri svilom tkanei Grobnički sveti

 

I ove smo godine nastavili s priredbama pod nazivom Večeri svilom tkane,  s ponešto izmijenjenim sadržajima i naglaskom na čakavšćinu. Tijekom ove Grobničke jeseni održane su dvije čakavske večeri proze poezije i glazbe. Ono što držimo posebno vrijednim i svojevrsnim izazovom je uključivanje učenika grobničkih osnovnih škola u ovaj program. Stoga su u oba programa sujelovali učenici osnovnih škola Čavle i Jelenje-Dražice.

Također, nakon lani održane prve večeri programa  Grobnički sveti, tijekom ove Grobničke jeseni slijede provedbe drugog i trećeg Grobničkoga sveta. Budući da smo tijekom godina gotovo sve grobničkojesenske programe usmjerili ka djeci i mladima, bilo je nužno pokrenuti program namijenjen ponajprije starijima, a to je upravo program Grobnički sveti.

 

Kviz znanja Gdje sam – tko sam

 

U svakome slučaju, manifestacija Grobnička jesen donosi svake godine tridesetak i više priredaba i raznih zanimljivih događaja. Među njima je još jedan Katedrin zahtjevan projekt – Kviz znanja Gdje sam – tko sam. Ove je godine njegovo sedmo izdanje.

Pripremili smo i na Katedrinu web-stranicu početkom listopada postavili temeljni materijal u kojem su svi podatci za preko 300 pitanja i oko 1000 odgovora,  koliko ih svake godine pripremimo za tri izlučne večeri i finale Kviza.

Pravo na prijavu za sudjelovanje imaju učenici srednje škole ili viših razreda osnovne škole, bez obzira na mjesto stanovanja

 

10. studenoga u 17 sati: Prijave kandidata

u 18,00 sati: TESTIRANJE KANDIDATA

 

Na prvoj izlučnoj večeri do najviše 30 kandidata/kandidatkinja s najviše točnih odgovora stječe pravo daljnjeg natjecanja.

 

17. studenoga 2017. u 18 sati: DRUGA IZLUČNA VEČER

Za prolaz u polufinale se natječe 30 kandidata/kandidatkinja

U polufinale ulazi 10 kandidata/kandidatkinja

 

24. studenoga 2017. u 18 sati: TREĆA IZLUČNA VEČER - POLUZAVRŠNICA

U polufinalu se natječe 10 kandidata/kandidatkinja

U ZAVRŠNICU KVIZA ulaze 2 kandidata/kandidatkinje

 

9. prosinca 2017.-  20 sati: ZAVRŠNICAu revijalnom dijelu Festivala GROBNIČKA SKALA  2017. - dva/dvije/dvoje finalista se natječu za nagradu od 5.000,00 kuna, koju osigurava glavni pokrovitelj

Mladi se Kvizom GDJE SAM - TKO SAM, pronalazeći dodatne odgovore na pitanja „gdje sam“ i „tko sam“, detaljnije upoznavaju s našom bogatom kulturno – povijesnom baštinom, značajnim događajima i zanimljivostima u prošlosti i sadašnjosti te suvremenim umjetničkim stvaralaštvom na području današnje Primorsko-goranske županije i srednjovjekovne Vinodolske knežije.

 

Glavni pokrovitelj Kviza je Primorsko-goranska županija a  supokrovitelj: Općina Čavle.

 

***

 

Festival Grobnička skala

 

Ove se godine održava 19. Grobnička skala. Ovaj je Festival tijekom godina postao tradicionalnom grobničkojesenskom završnicom.  Pripreme Festivala Grobnička skala svake godine počinju već u lipnju a završavaju s festivalskom večeri pri kraju jeseni.

 

Početci su ove manifestacije zabilježeni s prvim razgovorima o toj ideji, s tadašnjim glavnim urednicima -  HR Radija Rijeke Davorom Travašem i Novoga lista Veljkom Vičevićem.  Bilo je to krajem 1996. i početkom 1997. godine. Treba se prisjetiti tog vremena, kada mladi talentirani ljudi nisu imali prilike nastupiti i predstaviti se. Sve su ove današnje televizijske emisije poprilično mlađe od Skale. Ideja kao ideja, ali za njenu su provedbu ponajprije trebali ljudi koji će ju podržati konkretnom pomoći. Stoga je podrška glavnih medija s ovog našeg područja bila nužna. Nakon jasne podrške HR Radija Rijeke i Novog lista, obratila sam se Vinku Škaronu,  voditelju AZUR-a s upitom mogu li AZUR -i biti orkestrom Grobničke skale. Nakon njegova pozitivnog odgovora, 1998. godine smo krenuli s pripremama prve Grobničke skale.

 

Skala, kao isključivo čakavski festival,  nosi naziv po čakavskoj riječi skala i simbolizira prvu stepenicu u pjevačkoj karijeri. Zato do danas na ovom Festivalu mogu nastupiti samo oni koji prethodno nisu nastupali na ostalim festivalima i stariji od 16 godina. U početku su mladi pjevali već poznate skladbe. Za pokretanje Skale kao festivala, trebalo je uložiti dodatne napore. Okupili smo skladatelje-prijatelje i izložili im prijedlog da Skala bude čakavskim festivalom, s tim da računamo na njihovu suradnju. Odazvali su se, prihvatili suradnju i 2002. godine je održana prva festivalska večer Grobničke skale

 

Pripreme za Festival Grobnička skala 2017. su u završnici. Kao i do sada, nakon prikupljanja novih skladbi, audicija i odabira pjevača, lektoriranja tekstova, usklađivanja pjesama i izvođača, izrada aranžmana za dvadesetak odabranih pjesama, podjele pjesama, proba, snimanja po studijima, pripreme Cd-a itd., ulaznica, plakata itd., sljedi organizacija festivalske večeri, koja će se održati 9. prosinca u Domu kulture Čavle.

 

Za Festival Grobnička skala je izuzetno značajna stalna potpora Hrvatskog društva skladatelja.  No, proteklih se 18 godina Skale teško može sažeti, a da se pritom ne umanje zasluge mnogih koji su pomagali i pomažu.  Uz Novi list i HR Radio Rijeka, stalnom su nam potporom: Radio Istra,  HR Radio Pula i HR 2, TV Kanal Ri, Pomorski radio Bakar, Radio Otok Krk i Radio Jadranka Mali Lošinj.. Nadalje, Grobnička kala je gotovo nezamisliva bez novinara Dražena Herljevića i Slavice Mrkić Modrić jer ovo dvoje novinara  su nam suradnicima te, između ostaloga, od početka do danas obavljaju izuzetno zahtjevnu zadaću - brinu o glasovima publike u dvorani. 

Nadalje, kao organizatorima nam je vrlo značajna stalna potpora i suradnja sa svima nam poznatom Radojkom  Šverko i vrlo smo joj zahvalni što je svih godina s nama.

Stalni suradnici Skale: Robert Funčić, stručni suradnik te Robert Ferlin,  koji je stalni voditelj festivalskih večeri Skale, također su nam od velike pomoći itd.  Doista je dug niz poznatih i manje poznatih osoba čiju suradnju vrlo cijenimo i na njihovoj smo pomoći svima zahvalni.

 

Mladim pjevačima je Skala svojevrsna odskočna daska za nastupe na drugim festivalima. Stoga je razumljivo da im je nagrada za interpretaciju vrlo značajna. Godinama je takvu nagradu dodjeljivao Festival Melodije Istre i Kvarnera te je bio supokroviteljom Grobničke skale.  Žao nam je što je Festival MIK , zbog svojih interesa, prekinuo suradnju u ovome projektu.

 

Nakon dugogodišnjih nastojanja da mladim talentima pomognemo predstaviti se što široj javnosti,  uspjeli smo uspostaviti suradnju i s  dva velika hrvatska festivala -  Festivalom kajkavskih popevki u Krapini i  Festivalom zabavne glazbe u Splitu. Ovom suradnjom Krapinski festival omogućava nastupe čakavcima na kajkavskim govorima, a Grobnička skala ugošćuje kajkavce koji pjevaju na čakavšini. Nadalje, Splitski festival osigurava predstavljanje pjevača sa Skale splitskoj publici a mladim pjevačkim talentima iz Dalmacije nastup na Skali.

 

Sve su to razlozi našeg  radovanja ovom do sada neuobičajenom suradnjom. Već je šire poznato da je grobnička Katedra svojevrsnim rasadnikom inovativnih projekata u kulturi. Naravno, sa ciljem provođenja temeljnih zadaća:  zaštita, očuvanje i promicanje kulturnih dobara.  A upravo suradnjom Festivala Grobnička skala, Krapinskog i Splitskog festivala, svi zajedno i na konkretan način doprinosimo očuvanju, zaštiti i promicanju sva tri hrvatska nariječja, odnosno cjelokupnoj hrvatskoj nematerijalnoj baštini.

Ova je suradnja od izuzetnog značaja jer ističe posebnost hrvatskoga jezika kao jedinog u Europi tronariječnog. 

 

Itd.,itd….

 

***

KATEDRA ČSG 1992. – 2017. – UKRATKO

Već i ovaj sažetak sažetaka 25 godina postojanja i rada grobničke Katedre dokazuje izuzetno plodnu kulturnu proizvodnju tijekom provedaba preko 1500 programa i aktivnosti u okviru raznih projekata. Naravno, svi se rezultati ne mogu nabrojati, no barem neki ipak da: 

 

1. Grobnički govor u Registru zaštićenih kulturnih dobara RH

2. 27 održanih znanstvenih i stručnih skupova – preko 300 izlaganja

3. neprekidna suradnja:

a.) 25 godina s Osnovnom školom Čavle

b.) 24 godine s Osnovnom školom Jelenje-Dražice

c.) 20 godina s grobničkim dječjim vrtićima

d.) 9 godina s desetak osnovnih škola Primorsko-goranske županije

 

4. 20 godina projekta DAROVANI - razne aktivnosti u okviru projekta

5.   7 manifestacija Europska noć muzeja u Kaštelu Grobnik

6.  24 izlučne večeri Kviza znanja Gdje sam – tko sam

7.  Nakladnici preko 180 knjiga i drugih izdanja

8. 10 godina Grobničkoga lista – jedino glasilo na čakavštini u Hrvatskoj

9. 19 godina Festivala Grobnička skala

a.) oko 300 novih čakavskih pjesama

b.) preko 1000 sudionika

 

10. Nova hrvatska zbirka suvremene likovne umjetnosti – Zbirka SLU Grobnik

11.  Više stotina izložaba u zemlji i inozemstvu

12. Međunarodna likovna kolonija Grobnik

a.) stvoreno preko 450 umjetničkih djela

b.) novi hrvatski MSLU – MSLUG predstavljen u Njemačkoj

c) obnova kata Kaštela Grobnik u Galeriju SUG

d.)  više stotina izložaba, u zemlji i inozemstvu

e.) Artoteka Grobnik - prva posudionica knjiga u ovome dijelu Europe

13. Uvrštenje Katedrinih programa u Dane europske baštine u Hrvatskoj 2016.

Hrvatski spomenik europskoj baštini pod pokrov. Ministarstva kulture RH

25- godišnja svakodnevna briga o Zavičajnom muzeju Grobnišćine te o cijelom kaštelskom kompleksu Grobnik, kao zaštićenom kulturnom dobru RH itd.

 

… itd., a podrobniji će podatci o redovnim programskim djelatnostima grobničke Katedre biti dostupni u posebnom izdanju Grobničkoga zbornika (u pripremi)Katedra Čakavskoga sabora za Grobnišćinu

 

1992. – 2017.

 

OVOGODIŠNJOM MANIFESTACIJOM GROBNIČKA JESEN KATEDRA ČS  ZA GROBNIŠĆINU OBILJEŽAVA SVOJU 25. OBLJETNICU POD  VISOKIM POKROVITELJSTVOM PREDSJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ. PREDSJEDNICA JE SVOJIM DOLASKOM U GRAD GROBIK 30. RUJNA UVELIČALA SVEČANO OTVARANJE 25. GROBNIČKOJESENSKE MANIFESTACIJE

 

Ovogodišnja će Grobnička jesen biti zabilježena po posebnostima od značaja za Katedru ali i Grobnišćinu u cjelini. Osim što obilježavamo 25 - godišnjicu uspješnog djelovanja i 25. Grobničku jesen, dolazak predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović je drugi dolazak hrvatskog predsjednika/predsjednice u Grad Grobnik nakon 25 godina. Podsjetimo se da je prije točno 25 godina prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman kao glavni pokrovitelj niza programa u okviru obilježavanja 750. obljetnice pobjede Hrvata nad Tatarima, među kojima i otvaranja Zavičajnog muzeja Grobnišćine. 

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je u svom pozdravnom govoru kazala da je "posebna vrijednost“ grobničkojesenske manifestacije „ali i djelovanja Katedre u cjelini, poticanje djece da shvate bogatstvo hrvatskog jezika i narječja“.  Naglasila je da je to naročito važno u sadašnje vrijeme, „u kojem u svakodnevni jezik sve više prodiru riječi iz stranih jezika, prije svih engleskog“ te je u nastavku, znalački ispreplela hrvatski standardni jezik i grobničku čakavšćinu:

“Važno je njegovati posebnost naših narječja, ona obogaćuju hrvatski jezik i svjedoče o našem identitetu, ona su ono što jesmo, što nas čini posebnim. Mi Grobničani od vavik smo znali ki smo i ča smo. Naše smo branili, tuje poštovali. Znali smo ka nan je domovina i na nju smo vavik bili ponosni. Ponosni smo i na naši običaji, naši dragi i vredni judi, na naše mlikarice. Zbog poštovanja prema našim starima i budućnosti naše djece moramo održavati ovakve manifestacije, na ovom mjestu, na kojem naše ča najslaje zvoni.“

 

Zahvaljujemo predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović na prihvaćanju pokroviteljstva nad ovim našim značajnim obljetnicama te posebice što je svojom nazočnošću u Kaštelu Grobnik 30. rujna 2017. uveličala svečanost otvaranja 25. Grobničke jeseni. Također, Predsjednici srdačno zahvaljujemo na znakovitom pozdravnom govoru, kojeg držimo svojevrsnim novim vjetrom u leđa.

 

***

25 godina manifestacijeGrobnička jesen – Mladi su bašćine glasi

 

Tijekom protekla dva i pol desetljeća grobničkoj je Katedri upućivano pitanje: Zašto ste 1993. godine pokrenuli Grobničku jesen, zašto ne Grobničko ljeto?  Razumjeli smo ga jer je velike manifestacije mnogo jednostavnije organizirati za ljetnih dana. prisjetimo se na tren prve Grobničke jeseni. Katedru smo 1992. godine osnovali kao udrugu u kulturi ondašnje Općine Rijeka, a potom je u nasljedstvo, i Kaštel Grobnik i Katedru kao njegova stanara,  dobila Općina Čavle. No, u tom je paketu bila i obveza koju je Katedra preuzela od jednog od svojih osnivača – Općine Rijeka.  Na sjednicama se Vijeća Općine Rijeka postavljalo pitanje: «Zašto ulagati u Kaštel u kojemu nitko ne stanuje? Zašto i tko ima pravo odobravati sredstva u nešto, što opet propada?» Tada su pred Katedru u osnivanju stavljene konkretne zadaće i uvjeti - da kulturnim sadržajima nastani grobnički Kaštel i da se o njemu brine. Zbog te smo zahtjevne zadaće odmah pokrenuli Grobničku jesen – da u godišnje doba kada se u Kaštelu južine i bure natječu tko će bit jači, a studeni već dobrano omata kaštelske zidine jednako tako studenom vlagom, naš Kaštel što češće i što duže držimo otvorenim, da budemo u njemu. Da za rijetko sunčanih dana njegove  prozore otvaramo širom za čistim burama rasplesane mirise mora i gora, da ga lijepim samo darivamo, zajedno sa svima dolazećima. U konačnici da Kaštel «osjeti»  naše prepoznavanje njega kao izuzetno vrijedne ostavštine predaka. Jer, Kaštel Grobnik je dom svih nas - u njemu su duše naših starih, lijepo poredane, ne po njihovoj važnosti na nekim davnim društvenim ljestvicama, već po znoju kojim su zalijevali sve ovo naše blago kako bi dočekalo i nas i našu djecu …A njegovo bilo je doista tamo negdje u njegovim njedrima iza vjekovnih fuga…

 

Grobnička jesen  je nedvojbeno drugačija manifestacija od svih ostalih sličnih manifestacija u Hrvatskoj. Svih 25 godina tijekom grobničkojesenskih dana u svojevrsne „izloge“ stavljamo pomno osmišljene programe  – da se vide buketi rada, truda, prijateljstva i nadasve dobre volje, koja je u protekla dva i pol desetljeća bila najsnažnijom potporom u ostvarenju svake od preko 1500 Katedrinih uspješno obavljenih zadaća.

No u svakome slučaju, ono što Grobničku jesen krasi posebnošću je činjenica da su preko  90% sudionici programa u okviru ove manifestacije djeca i mladi. Jer, mladi su bašćine glasi!

 

***

Darovani

 

Dvadeset godina provodimo razne programe i aktivnosti u okviru projekta Darovani.

Stoga nije začudnim da je proglašenje pobjednika natječaja za najbolja učenička likovna te literarna ostvarenja na raznim čakavskim govorima – prozna i poetska, postalo nezaobilaznim dijelom programa otvaranja Grobničke jeseni.

 

Ove su godine pobjednički uradci učenika kako slijedi:

PROZNI URADCI

od 1. – 4. razreda

Jesen – Fabijan Perušić, 2. a, OŠ Čavle, mentorica: Anita Zaharija

Da san ja oblak - Emanuel Maršanić, 3. a, OŠ Čavle, mentorica: Adela Malnar

Štorija o fijolice – Erin Mataija, 4. b, OŠ Srdoči, mentorica: Ana Baretić

Moje ruke – Emanuel Maršanić, 3. a, OŠ Čavle, mentorica: Adela Malnar

Bura – Kristijana Stipaničev, 3. a, OŠ Hreljin, mentorica: Nena Ružić

Lipa – Chiara Ružić, 3. a OŠ Hreljin, mentorica: Nena Ružić

Moja nona - Mateo Barčić, 3. b,  OŠ Čavle, mentorica: Ivana Manjgotić

od 5. – 8. razreda

More – Borna Žigo, 5. a, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica: Valerija Valentin

Metuj – Andrija Juretić, 5. c, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica: Valerija Valentin

 

BAŠĆINA

Grobnički dondolaš – Arian Maršanić, 8. r., OŠ Čavle, mentorica: Dolores Maršanić

 

Prosudbeno povjerenstvo: Nensi Čargonja Košuta, Ada Maršanić i Veljko Franović

 

POETSKI URADCI

od 1. – 4. razreda

Jubav – Petar Štiglić, 2. r. OŠ Hreljin, mentorica:  Gordana Miškulin

Došla nan je jesen – Niko Lazinica, 2. r. OŠ Hreljin, mentorica: Gordana Miškulin

Jesen – Nina Tus, 4. a, OŠ Čavle, mentorica: Jasna Juretić

Listić mi poveda – Lina Banić, 3. r. OŠ Kostrena- mentorica: Nataša Mažer Baljak

Jesen – Lucija Katić, 2. r., OŠ Hreljin, mentorica: Gordana Miškulin

od 5. – 8. razreda

Moje planine- Mauro Šoić, 5. b., OŠ Kostrena/ mentorica: Ina Randić Đorđević

Ričina – Klara Stilinović Tušek, 5. b, OŠ Jelenje-Dražice/ mentorica: Valerija Valentin

Hvala ti- Ana Prosen, 5. a, OŠ Jelenje-Dražice/ mentorica: Valerija Valentin

Nedija mojga nonota - Klara Brdar, 6. b, OŠ Čavle, mentorica: Dolores Maršanić

Prijatelstvo – Mihaela Ramić, 6. b, OŠ Kostrena/ mentorica: Ina Randić Đorđević

 

Prosudbeno povjerenstvo:  Vlasta Juretić, Vinko Škaron i Cvetana Linić

 

LIKOVNI URADCI

od 1. – 4. razreda

Jesen - Mia Cvijić, 1. a, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica:  Amalija Juretić

Krzno životinje (koža) - Bartol Rak, 3.a, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica: Ana Rožić

Jesenje boje -  Mateo Barčić, 3. b, OŠ Čavle, mentorica:  Ivana Manjgotić

Plodovi jeseni - Ivica Mikulić,4.a, OŠ Jelenje-Dražice mentorica: Koraljka Pahljina Tkalac

Bez naziva - Antonio Linić, 2. a, OŠ Jelenje-Dražice, mentorica:  Radmila Dašić

Moja mama - Rina Zelčić, 3.a, OŠ Kostrena, mentorica: Ivana Prelc Rukavina

od 5. – 8. razreda

Bez naziva - Veronika Burić, 5. a, OŠ Čavle, mentorica: Barbara Brnelić

Bez naziva - Teo Baffo, 7.c, OŠ Čavle, mentorica: Barbara Brnelić

Bez naziva - Elena Širola, 7. b, OŠ Sv. Matej Viškovo, mentorica: Inga Galović

Bez naziva - Antea Ljubas, 6. a, OŠ Sv. Matej Viškovo, mentorica: Inga Galović

Bez naziva - Leon Pavlović, 5. b, OŠ Kostrena, mentorica: Ivana Prelc Rukavina

Bez naziva - Nina Štiglić, 5. a, OŠ Jelenje Dražice, mentorica: Marina Mataija

 

Prosudbeno povjerenstvo:  Zvonimir Kamenar Funči, Marinka Premuš i Tomislav Pavletić

 

 

Darovani - Grobničkojesenski dani

 

Tijekom listopada se svake godine u Kaštelu Grobnik održavaju cjelodnevne nastave osnovnih škola s područja Primorsko-goranske županije. Za rada literarnih, likovnih, glazbenih, povijesnih itd. radionica, grobnički Kaštel odzvanja radošću kojom djeca i mladi uvijek zrače.

Ove godine svoj grobničkojesenski dan u Kaštelu imaju osnovne škole, redom: Kostrena, Jelenje-Dražice, Sveti Matej Viškovo, Čavle, Hreljin, Bribir, Kraljevica i Srdoči.

 

Potom slijedi danas već tradicionalna zajednička priredba svih osnovnih škola – Katedrinih suradnica u Domu kulture Čavle Darovani grobničkojesensi dani. Svake godine se u holu Doma kulture uoči priredbe otvara neuobičajena izložba.  Sve osnovne škole pripreme lijepo uređene štandove na kojima učenici predstavljaju svoju školu.

Ovaj je lijepi događaj na programu Grobničke jeseni 2017. -  26. listopada.

 

 

Darovani na tragovima naših starih

 

Nadalje, u okviru projekta Darovani za nagrađene učenike  i njihove mentore organiziramo  neubičajen  jednodnevni izlet. Neuobičajen je po tome što je u naravi cjelodnevna terenska nastava. Ti nesvakidašnji hodi po tragovima naših predaka su se dokazali  vrlo uspješnim programom te danas i učenici i njihovi mentori željno očekuju jednodnevni izlet Darovani.

Svake godine nam je u ovome programu partner po jedan Grad ili Općina. Program se ovog jednodnevnog putovanja sastoji iz više djelova. Najprije se po dolasku učenici i njihovi mentori te ravnatelji škola-suradnica naše Katedre upoznaju s jednim od gospodarskih subjekata.  Primjerice, u Ogulinu su se djeca upoznavala s proizvodnjom i preradom kupusa,  u Vrbniku s berbom grožđa i proizvodnjom vina, u Ozlju s proizvodnjom kupaonske opreme, u Krku s proizvodnjom betonskih elemenata itd. U nastavku dana slijedi prethodno dogovoren program s Gradom/Općinom - Partnerom, odnosno predstavnicima raznih udruga ili ustanova. Partner Katedre u ovome programu za 2017. godinu je Vinodolska općina.  Provedbama ovih programa mnogi su se osnovnoškolci, osim s gradovima i općinama, upoznali i s nizom njima do tada nepoznatih povijesnih činjenica te posebnostima i vrijednostima naše i inače bogate kulturno-povijesne baštine, koje zajedno s domaćinima uključujemo u završne programe.

Kvalitetne Katedrine programe za djecu i mlade je prepoznalo o Ministarstvo kulture RH te je neke od njih 2016. godine uvrstilo u Dane europske baštine u Hrvatskoj, među kojima i Darovani. Katedrini su projekti/programi uvršteni kao  „dobri primjeri zaštite, očuvanja i promocije kulturne baštine, naročito nematerijalne baštine koja se usko veže uz zajednicu u cjelini“.

 

***

Izuzetno plodna likovna djelatnost

 

Tradicionalne su i grobničkojesenske  izložbe umjetničkih djela u Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik. Uz našu 25. godišnjicu smo i u ovome dijelu naših programskih djelatnosti uspjeli ponuditi posebnost – izložbu pod nazivom Devet.

 

Među u protekla dva i pol desetljeća provedenih preko 1500 programa i raznih aktivnosti u okviru danas već tradicionalnih projekata, kao perjanica Katedrine kulturne proizvodnje se ističe likovna djelatnost a izložba „Devet“ postala je svojevrsnom krunom likovnih događanja u Kaštelu Grobnik – od 1996. godine domu Međunarodne likovne kolonije Grobnik te njenim radom stvorenog novog hrvatskog muzeja suvremene likovne umjetnosti, MSLUG. 

Danas Katedra u grobničkom Kaštelu, između ostaloga, brine o preko 450 umjetničkih djela, autora iz Hrvatske i mnogih drugih zemalja, od  europskih preko Japana i Kine do Argentine i Meksika i Čilea.

Uz to što je 2002. godine utvrđena Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik, kao nova hrvatska zbirka SLU, Katedra je organiziranjem i radom raznih saziva umjetnika u protekla dva i pol desetljeća stvorila uvjete za pokretanje prve Artoteke u ovome dijelu Europe. Najveća prepreka zbog koje grobnička posudionica umjetničkih djela nije krenula s radom je nepostojanje adekvatnog spremišta za umjetnine. Također, iz istog razloga, zbog neodgovarajućeg spremišta za umjetnine, Katedra već godinama ne može organizirati rad novih saziva umjetnika u Međunarodnoj likovnoj koloniji Grobnik. To je veliki gubitak za grobničku kulturu  jer smo, zahvaljujući do sad stvorenom ugledu MLKG u svijetu, do sada mogli imati još mnogo novih umjetničkih djela velike vrijednosti, u svakome slučaju preko milijun kuna.

 

Šetnica Zakona devet gradova

jedinstven hrvatski spomenik europskoj baštini u Gradu Grobniku

 

Uz Katedrinu smo 20. godišnjicu 2012. godine u svoj petogodišnji plan unijeli projekt Zakon devet gradova, tada još pod radnim nazivom Park skulptura. Time smo kao cilj postavili osuvremenjivanje, na do sada neuobičajen način, posebnosti jednog od najznačajnijih europskih pravnih spomenika - stvarnog Zakona devet srednjovjekovnih gradova, šire poznatog kao Vinodolski zakon iz 1288. g. U istome su cilju 2014. godine članovi Katedre Čakavskoga sabora Novljansko kolo iz Novog Vinodolskog upriličili proglašenje zajedničkog nam srednjovjekovnog Zakona u Kaštelu Grobnik. Potom je slijedilo – kao poseban likovni događaj – prvo predstavljanje javnosti novog koncepta izložaba pod nazivom „priziv“, po uzoru na također jedinstveno - Frankopansko sudovanje prizivom na tri, šest i devet gradova. Provedbom izložbe likovnih radova pod nazivom Priziv na devet u Grobniku proveli smo 13 izložaba u jednoj izložbi. Ovom je izložbom devetero hrvatskih umjetnika simbolično predstavljalo devet srednjovjekovnih vinodolskih gradova: Ivan Balažević, Marijan Blažina, Zvonimir Kamenar, Branko Lenić, Bruno Paladin, Tomislav Pavletić, Nenad Petronio, Marinka Premuš i Vinko Šaina.

Ovaj je događaj bio uvod u početak stvaranja 9 monumentalnih skulptura u kamenu, kao svevremenskih svjedoka jednog od najznačajnijih srednjovjekovnih pravnih spomenika i jedinstvenog hrvatskog spomenika europskoj baštini – Šetnice Zakona devet gradova.

Autori devet skulptura u Gradu Grobniku su hrvatski umjetnici: Ivan Balažević, Zvonimir Kamenar, Kuzma Kovačić, Marin Marinić, Mladen Mikulin, Tomislav Pavletić, Goran Štimac, Hrvoje Urumović i Kruno Vrgoč. Glavni pokrovitelj projekta je Ministarstvo kulture RH, a glavni partner tvrtka Kamen iz Pazina.

 

Budući da je stvaranje Šetnice Zakona devet gradova u Gradu Grobniku u završnici, predstavljanje devetorice umjetnika izložbom Devet,  nedvojbeno je najznačajniji kulturni događaj obilježavanja 25. Katedrine obljetnice i 25. manifestacije Grobnička jesen.

U stručnm osvrtu kataloga izložbe Devet, za kojeg dizajn potpisuje akademski kipar Ivan Balažević, stalni stručni savjetnik Međunarodne likovne kolonije Grobnik, povjesničar umjetnosti dr.sc. Berislav Valušek kazuje:

„Veliki projekt Šetnica ZAKON DEVET GRADOVA – hrvatski spomenik europskoj baštini u Gradu Grobniku, kojemu je idejna začetnica Vlasta Juretić, voditeljica Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine, podrazumijeva stvaranje šetnice obilježene kipovima kao znakovima u prostoru za devet gradova potpisnika Vinodolskog zakona. Projekt započet prije pet godina kao Park skulptura Grobnik, od travnja 2016. razvija se i raste, polako, ali sigurno i uporno, u jedan od najdomišljenijih zahvata u javni prostor na području Primorja, a možda i na širem ozemlju države.

 

Osam kipara i jedan slikar (koji se po prvi put okušao u jednom za njega novom mediju), predstavljaju svojevrsnu zagrebačko-dalmatinsko-primorsku kiparsku reprezentaciju.

No, postavlja se pitanje, čemu izložba relativno starijih radova navedenih kipara, ako već možemo njihova recentna djela vidjeti ispred grobničkog Kaštela, djela koja čekaju postavljanje na mjesta trajnog izlaganja? Odgovor na ovo pitanje trebamo potražiti u tiskanim i inim medijima javnog priopćavanja, u slučajevima otkrivanja javne spomeničke plastike i/ili otvaranja nekog novog zdanja. U većini od opisanih slučajeva gotovo svi sudionici javnog svečanoga čina biti će navedeni – političari, investitori, donatori, izvođači itd., ali ćemo najčešće biti uskraćeni za informaciju tko je kipar ili tko je arhitekt na temelju čijih ideja i rada je predmetni sklop izveden.

Stoga, da jednoga dana mi ili naši potomci ne bismo došli u danas karakterističnu situaciju označenu pitanjem: A tko su u biti autori ovih skulptura?, organiziramo izložbu gornjeg naslova kao pokušaj ostavljanja dubljih autorskih tragova, kao dodatnu informaciju i vrijednost koju neće određivati samo katalog, već i intenzivni vizualno – prostorno – taktilni doživljaji publike.

 

Ovdje nije riječ o izložbi koncepcijskog karaktera, o idejnim ili morfološkim poveznicama koje bi objedinjavale izbor autora i postav radova, već o pokušaju međusobnog upoznavanja kipara, organizatora i publike, o želji da vrlo uskoro budemo u mogućnosti povezati umjetnika, njegov opći oblikotvorni credo i djela koja će svoje trajno mjesto naći u okolišu Gradine.  

Interpretacijski kodovi skulptura koje će uskoro simbolički obilježiti postojanje jednog od najstarijih europskih pravnih dokumenata – Vinodolskog zakona, neka za sada ostanu zapretani. O njima ćemo progovoriti kad za to dođe čas, dok se u međuvremenu možemo posvetiti kiparima, djelima i likovnom jeziku koji ih je doveo do nas“, zaključuje prof. dr.sc. Berislav Valušek.

 

U zapisima će ostati zabilježeno da je do sada najzahtjevniji Katedrin projekt - Šetnica Zakona devet gradova u Gradu Grobniku ušao u završnicu upravo s obilježavanjem  25-godišnjica Katedre i manifestacije Grobnička jesen. Devetorica umjetnika su odradili gotovo sve što su planirali prije postavljanja skulptura na njihove trajne pozicije. One su utvrđene, a idejno rješenje ART-ING-a iz Rijeke omogućava početak izgradnje postolja za devet monumentalnih skulptura u kamenu.  Nadamo se da će završnica projekta biti provedena uz pomoć glavnog pokrovitelja – Ministarstva kulture i supokrovitelja - Općine Čavle.

Što se nas u Katedri i umjetnika tiče, Općina Čavle i Primorsko-goranska županija mogu, čemu se nadamo,  već za iduću turističku sezonu ponuditi neuobičajen kulturno - turistički proizvod Šetnicu Zakona devet gradova u Gradu Grobniku, kao jedinstven hrvatski spomenik europskoj baštini.

 

 

***

Znanstveno – stručni skupovi

Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi

Ostali grobničkojesenski programi se odvijaju po planu te će se 28. listopada, s početkom u 9 sati u Kaštelu Grobnik održati 27. znanstveno-stručni skup Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi. S razlogom se dičimo i ovom činjenicom jer nemamo podatak da je bilo koja ustanova ili udruga  u Hrvatskoj od 1992. godine do danas organizirala i provela 27 znanstvenih skupova.

Nakon akademika Luje Margetića i prof. emerituss dr.sc. Ive Lukežić, voditeljicom naših skupova je sveučilišna profesorica dr.sc. Sanja Zubčić - članica Predsjedništva Katedre. Ovogodišnji sudionici Skupa i teme:

prof. dr. sc. Željko Bartulović: Općine Vinodolskoga zakona(1288.) i Europska povelja o lokalnoj samoupravi(1985.), doc. dr. sc. Marko Medved: Prilog poznavanju crkvene povijesti Grobnišćine u 19. stoljeću, mr. sc. Manon Giron: Županijski školski nadzornici na području Riječke županije, akademik Petar Strčić i doc. dr. sc. Maja Polić: Grobnišćina u listu Istina, doc. dr. sc. Dejan Durić: Pamćenje vs. povijest: Grobničko poljeDimitrije Demetra, Nensi Čargonja Košuta, prof. i dipl. bibl.: Prozni usmenoknjiževni oblici na Grobnišćini, doc. dr. sc. Sarah Czerny: Grobničko polje kao mogući izvor ekohrane, mr. sc. Sonja Šišić; Nina Trinajstić, mag. geol.; Dino Grozić, mag. oecol.; mr. sc. Marko Randić: Povezanost biljnoga svijeta i geološke podloge na grobničkim planinama, mr. sc. Marko Randić, dr. sc. Dario Kremer: Šafrani na širem području Grobnišćine  i Lovel Kukuljan, mag. kem.: Speleološka istraživanja zaleđa izvora Rječine.

 

 

***

Grobnički znanstveni skupovi su temeljima redovnih izdanja Grobničkoga zbornika. Do sada je Katedra bila nakladnikom 24 knjige Grobničkoga zbornika – 10 redovnih i 13 posebnih izdanja.

***

Također, Katedra je 10 godina (1994.-2004.)  bila nakladnikom jedinoga glasila na čakvštini u Hrvatskoj – Grobničkoga lista, kojem je prvih šest brojeva urednikom bio novinar Dražen Herljević

 

***

Večeri svilom tkanei Grobnički sveti

 

I ove smo godine nastavili s priredbama pod nazivom Večeri svilom tkane,  s ponešto izmijenjenim sadržajima i naglaskom na čakavšćinu. Tijekom ove Grobničke jeseni održane su dvije čakavske večeri proze poezije i glazbe. Ono što držimo posebno vrijednim i svojevrsnim izazovom je uključivanje učenika grobničkih osnovnih škola u ovaj program. Stoga su u oba programa sujelovali učenici osnovnih škola Čavle i Jelenje-Dražice.

Također, nakon lani održane prve večeri programa  Grobnički sveti, tijekom ove Grobničke jeseni slijede provedbe drugog i trećeg Grobničkoga sveta. Budući da smo tijekom godina gotovo sve grobničkojesenske programe usmjerili ka djeci i mladima, bilo je nužno pokrenuti program namijenjen ponajprije starijima, a to je upravo program Grobnički sveti.

 

Kviz znanja Gdje sam – tko sam

 

U svakome slučaju, manifestacija Grobnička jesen donosi svake godine tridesetak i više priredaba i raznih zanimljivih događaja. Među njima je još jedan Katedrin zahtjevan projekt – Kviz znanja Gdje sam – tko sam. Ove je godine njegovo sedmo izdanje.

Pripremili smo i na Katedrinu web-stranicu početkom listopada postavili temeljni materijal u kojem su svi podatci za preko 300 pitanja i oko 1000 odgovora,  koliko ih svake godine pripremimo za tri izlučne večeri i finale Kviza.

Pravo na prijavu za sudjelovanje imaju učenici srednje škole ili viših razreda osnovne škole, bez obzira na mjesto stanovanja

 

 

10. studenoga u 17 sati: Prijave kandidata

u 18,00 sati: TESTIRANJE KANDIDATA

 

Na prvoj izlučnoj večeri do najviše 30 kandidata/kandidatkinja s najviše točnih odgovora stječe pravo daljnjeg natjecanja.

 

17. studenoga 2017. u 18 sati: DRUGA IZLUČNA VEČER

Za prolaz u polufinale se natječe 30 kandidata/kandidatkinja

U polufinale ulazi 10 kandidata/kandidatkinja

 

24. studenoga 2017. u 18 sati: TREĆA IZLUČNA VEČER - POLUZAVRŠNICA

U polufinalu se natječe 10 kandidata/kandidatkinja

U ZAVRŠNICU KVIZA ulaze 2 kandidata/kandidatkinje

 

9. prosinca 2017.-  20 sati: ZAVRŠNICAu revijalnom dijelu Festivala GROBNIČKA SKALA  2017. - dva/dvije/dvoje finalista se natječu za nagradu od 5.000,00 kuna, koju osigurava glavni pokrovitelj

Mladi se Kvizom GDJE SAM - TKO SAM, pronalazeći dodatne odgovore na pitanja „gdje sam“ i „tko sam“, detaljnije upoznavaju s našom bogatom kulturno – povijesnom baštinom, značajnim događajima i zanimljivostima u prošlosti i sadašnjosti te suvremenim umjetničkim stvaralaštvom na području današnje Primorsko-goranske županije i srednjovjekovne Vinodolske knežije.

 

Glavni pokrovitelj Kviza je Primorsko-goranska županija a  supokrovitelj: Općina Čavle.

 

***

Festival Grobnička skala

 

Ove se godine održava 19. Grobnička skala. Ovaj je Festival tijekom godina postao tradicionalnom grobničkojesenskom završnicom.  Pripreme Festivala Grobnička skala svake godine počinju već u lipnju a završavaju s festivalskom večeri pri kraju jeseni.

 

Početci su ove manifestacije zabilježeni s prvim razgovorima o toj ideji, s tadašnjim glavnim urednicima -  HR Radija Rijeke Davorom Travašem i Novoga lista Veljkom Vičevićem.  Bilo je to krajem 1996. i početkom 1997. godine. Treba se prisjetiti tog vremena, kada mladi talentirani ljudi nisu imali prilike nastupiti i predstaviti se. Sve su ove današnje televizijske emisije poprilično mlađe od Skale. Ideja kao ideja, ali za njenu su provedbu ponajprije trebali ljudi koji će ju podržati konkretnom pomoći. Stoga je podrška glavnih medija s ovog našeg područja bila nužna. Nakon jasne podrške HR Radija Rijeke i Novog lista, obratila sam se Vinku Škaronu,  voditelju AZUR-a s upitom mogu li AZUR -i biti orkestrom Grobničke skale. Nakon njegova pozitivnog odgovora, 1998. godine smo krenuli s pripremama prve Grobničke skale.

 

Skala, kao isključivo čakavski festival,  nosi naziv po čakavskoj riječi skala i simbolizira prvu stepenicu u pjevačkoj karijeri. Zato do danas na ovom Festivalu mogu nastupiti samo oni koji prethodno nisu nastupali na ostalim festivalima i stariji od 16 godina. U početku su mladi pjevali već poznate skladbe. Za pokretanje Skale kao festivala, trebalo je uložiti dodatne napore. Okupili smo skladatelje-prijatelje i izložili im prijedlog da Skala bude čakavskim festivalom, s tim da računamo na njihovu suradnju. Odazvali su se, prihvatili suradnju i 2002. godine je održana prva festivalska večer Grobničke skale

 

Pripreme za Festival Grobnička skala 2017. su u završnici. Kao i do sada, nakon prikupljanja novih skladbi, audicija i odabira pjevača, lektoriranja tekstova, usklađivanja pjesama i izvođača, izrada aranžmana za dvadesetak odabranih pjesama, podjele pjesama, proba, snimanja po studijima, pripreme Cd-a itd., ulaznica, plakata itd., sljedi organizacija festivalske večeri, koja će se održati 9. prosinca u Domu kulture Čavle.

 

Za Festival Grobnička skala je izuzetno značajna stalna potpora Hrvatskog društva skladatelja.  No, proteklih se 18 godina Skale teško može sažeti, a da se pritom ne umanje zasluge mnogih koji su pomagali i pomažu.  Uz Novi list i HR Radio Rijeka, stalnom su nam potporom: Radio Istra,  HR Radio Pula i HR 2, TV Kanal Ri, Pomorski radio Bakar, Radio Otok Krk i Radio Jadranka Mali Lošinj.. Nadalje, Grobnička kala je gotovo nezamisliva bez novinara Dražena Herljevića i Slavice Mrkić Modrić jer ovo dvoje novinara  su nam suradnicima te, između ostaloga, od početka do danas obavljaju izuzetno zahtjevnu zadaću - brinu o glasovima publike u dvorani. 

Nadalje, kao organizatorima nam je vrlo značajna stalna potpora i suradnja sa svima nam poznatom Radojkom  Šverko i vrlo smo joj zahvalni što je svih godina s nama.

Stalni suradnici Skale: Robert Funčić, stručni suradnik te Robert Ferlin,  koji je stalni voditelj festivalskih večeri Skale, također su nam od velike pomoći itd.  Doista je dug niz poznatih i manje poznatih osoba čiju suradnju vrlo cijenimo i na njihovoj smo pomoći svima zahvalni.

 

Mladim pjevačima je Skala svojevrsna odskočna daska za nastupe na drugim festivalima. Stoga je razumljivo da im je nagrada za interpretaciju vrlo značajna. Godinama je takvu nagradu dodjeljivao Festival Melodije Istre i Kvarnera te je bio supokroviteljom Grobničke skale.  Žao nam je što je Festival MIK , zbog svojih interesa, prekinuo suradnju u ovome projektu.

 

Nakon dugogodišnjih nastojanja da mladim talentima pomognemo predstaviti se što široj javnosti,  uspjeli smo uspostaviti suradnju i s  dva velika hrvatska festivala -  Festivalom kajkavskih popevki u Krapini i  Festivalom zabavne glazbe u Splitu. Ovom suradnjom Krapinski festival omogućava nastupe čakavcima na kajkavskim govorima, a Grobnička skala ugošćuje kajkavce koji pjevaju na čakavšini. Nadalje, Splitski festival osigurava predstavljanje pjevača sa Skale splitskoj publici a mladim pjevačkim talentima iz Dalmacije nastup na Skali.

 

Sve su to razlozi našeg  radovanja ovom do sada neuobičajenom suradnjom. Već je šire poznato da je grobnička Katedra svojevrsnim rasadnikom inovativnih projekata u kulturi. Naravno, sa ciljem provođenja temeljnih zadaća:  zaštita, očuvanje i promicanje kulturnih dobara.  A upravo suradnjom Festivala Grobnička skala, Krapinskog i Splitskog festivala, svi zajedno i na konkretan način doprinosimo očuvanju, zaštiti i promicanju sva tri hrvatska nariječja, odnosno cjelokupnoj hrvatskoj nematerijalnoj baštini.

Ova je suradnja od izuzetnog značaja jer ističe posebnost hrvatskoga jezika kao jedinog u Europi tronariječnog. 

 

Itd.,itd….

 

***

KATEDRA ČSG 1992. – 2017. – UKRATKO

Već i ovaj sažetak sažetaka 25 godina postojanja i rada grobničke Katedre dokazuje izuzetno plodnu kulturnu proizvodnju tijekom provedaba preko 1500 programa i aktivnosti u okviru raznih projekata. Naravno, svi se rezultati ne mogu nabrojati, no barem neki ipak da: 

 

1. Grobnički govor u Registru zaštićenih kulturnih dobara RH

2. 27 održanih znanstvenih i stručnih skupova – preko 300 izlaganja

3. neprekidna suradnja:

a.) 25 godina s Osnovnom školom Čavle

b.) 24 godine s Osnovnom školom Jelenje-Dražice

c.) 20 godina s grobničkim dječjim vrtićima

d.) 9 godina s desetak osnovnih škola Primorsko-goranske županije

 

4. 20 godina projekta DAROVANI - razne aktivnosti u okviru projekta

5.   7 manifestacija Europska noć muzeja u Kaštelu Grobnik

6.  24 izlučne večeri Kviza znanja Gdje sam – tko sam

7.  Nakladnici preko 180 knjiga i drugih izdanja

8. 10 godina Grobničkoga lista – jedino glasilo na čakavštini u Hrvatskoj

9. 19 godina Festivala Grobnička skala

a.) oko 300 novih čakavskih pjesama

b.) preko 1000 sudionika

 

10. Nova hrvatska zbirka suvremene likovne umjetnosti – Zbirka SLU Grobnik

11.  Više stotina izložaba u zemlji i inozemstvu

12. Međunarodna likovna kolonija Grobnik

a.) stvoreno preko 450 umjetničkih djela

b.) novi hrvatski MSLU – MSLUG predstavljen u Njemačkoj

c) obnova kata Kaštela Grobnik u Galeriju SUG

d.)  više stotina izložaba, u zemlji i inozemstvu

e.) Artoteka Grobnik - prva posudionica knjiga u ovome dijelu Europe

13. Uvrštenje Katedrinih programa u Dane europske baštine u Hrvatskoj 2016.

Hrvatski spomenik europskoj baštini pod pokrov. Ministarstva kulture RH

25- godišnja svakodnevna briga o Zavičajnom muzeju Grobnišćine te o cijelom kaštelskom kompleksu Grobnik, kao zaštićenom kulturnom dobru RH itd.

 

… itd., a podrobniji će podatci o redovnim programskim djelatnostima grobničke Katedre biti dostupni u posebnom izdanju Grobničkoga zbornika (u pripremi)