GROBNIČKA ČAKAVŠĆINA-ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO
REPUBLIKE HRVATSKE/NEMATERIJALNA BAŠTINA

Zavičajni muzej Grobnišćine  s etnografskom zbirkom
 
 
Od otvaranja Zavičajnoga muzeja - lipnja 1992. godine,  prostorima grobničkog Zavičajnog muzeja su prošli mnogi posjetitelji - od prvoga gosta – tadašnjeg predsjednika Hrvatske dr-a Franje Tuđmana, do djece vrtićke dobi i osmoškolskoga uzrasta, studentskih i stručnih skupina te raznih drugih posjetitelja. Naravno, pojedinačno ovdje tijekom godina navraćaju mnogi turisti, ali i oni u potrazi za dodirom korijena. Jer ovdje se lako isčitava i oćuti način života naših predaka - njihovi životi i njihovi poti, ali i ponosi…
U grobničkome su Zavičajnome muzeju između ostaloga dijelovi namještaja vrijednih, nekada nadaleko poznatih grobničkih majstora-tišjara ili stolara, koji se je zanat bez prekida na Grobnišćini prenosio s koljena na koljeno preko 400 godina. U tim su stoljećima postala prepoznatljive grobnička stolica i grobnička posteja, a grobnička je mobilija bila nezamjenjiva dota svake imalo poštovanije djevojke i daleko izvan područja Grobnišćine, jer namještaj se je grobničkih majstora tražio na jugu do Zadra, a na sjeveru do Trsta. 
Ovdje su i dijelovi tkalačkoga stana, koji podsjećaju na ratuljske tkalje, odnosno na činjenicu da se početkom prošloga stoljeća na Grobnišćini tkalo platno. 
Nezamislivo je dalje proći kroz grobnički Zavičajni muzej, a ne spomenuti predmete što su ih koristile grobničke mlikarice – njihova sredstva za rad moglo bi se i tako reći. Ti  predmeti podsjećaju na vremena u kojima su grobničke mljekarice zatjecala svitanja pod teretom od pedeset i više litara mlijeka na nekoj od pririječkih strmina, kojima ovaj naš kraj obiluje i kojima su se  krškim padinama one sa, za ovo područje u to vrijeme, bijelim zlatom spuštale u grad Rijeku. 
Ako pak zavirimo u muzejske vitrine, vidjet ćemo vrijedne predmete iz cijeloga svijeta, koje nam donose naši ljudi iz svojih sadašnjih domovina. Posebice vrijedni su darovi gospođe Nataše Mavrinac Crugnalle, koja je životom Kanađanka, ali srcem i dušom ostala ona ista mala Grobnišćica, koju su kao dijete roditelji odveli u daleki svijet.  Rado ovamo navrati donoseći iz nekoga od svjetskih antikvarijata pokoji lijepi izožak. Tako tu imamo vaze kupljene u staretinarnicama Pariza,  Londona, Indije….
U Hrvatskome povijesnome muzeju u Zagrebu, u sklopu Zbirke Najstariji hrvatski križevi upravo se iz grobničke Župe nalaze tri grobnička križa. Do danas smo od ta tri uspjeli napraviti kopije za dva križa i one su svoje mjesto našle u grobničkom Zavičajnom muzeju. Ove su kopije rađene u Zagrebu, u Muzeju za obrt i poduzetništvo, a posebne vrste staklenasti materijali nakon potrage od nekoliko mjeseci pronađeni su u Austriji.
Male su hrpice u vitrini ništa drugo do ulomci raznoga posuđa iz prapovijesti na području Grobnišćine i skromnim podsjetnicima su na način života ljudi na ovim prostorima za pradavnih vremena. Kada je riječ o arheologiji, nužno je spomenuti  činjenicu da su ovdje u Gradu Grobniku već početkom 19. stoljeća boravili i vršili iskopavanja pioniri hrvatske arheologije, a isto je tako 1871. godine, kada je i osnovano Hrvatsko arheološko društvo, prvi  hrvatski arheolog Šime Ljubić istraživao upravo na ovome području – na mjestu zvanom Grobišće – oko 500 m jugozapadno od Kaštela …
 
Doista mnogo razloga za posjetu Zavičajnome muzeju u Gradu Grobniku kao svojevrsnom skupu emocija ovdašnjega čovjeka.
 
Dobrodošli!