BILJEŽIMO.

GROBNIČKI GOVOR

Identitet Grobnišćine

Jezik, prostor, običaji i povijest zajedno čine baštinu Grobnišćine. Upravo zato istražujemo i zapisujemo i tako nastojimo sačuvati naš govor.

Istražujemo

Istražujemo povijesnu građu o Grobnišćini i otkrivamo tragove naše prošlosti.

Bilježimo

Bilježimo grobničke riječi i izraze, njihov izgovor i značenje te ih tako čuvamo od zaborava.

Prenosimo

Ljetna škola grobničkog govora kroz radionice i druženje približava govor novim generacijama.

Centar za istraživanje i popularizaciju čakavštine i glagoljske baštine: Istražujemo, bilježimo i prenosimo. Brinemo.

Grobnički govor jedan je od važnih dijelova identiteta Grobnišćine, ali njegovo se svakodnevno korištenje među mlađim generacijama smanjuje.

Centar prikuplja i digitalizira jezičnu i glagoljsku građu te potiče istraživanje lokalne baštine. Posebno nam je važno uključiti djecu i mlade, kojima kroz radionice i druge obrazovne programe približavamo jezik, pismo i kulturnu baštinu njihova kraja.

U radu Centra povezuju se jezikoslovci, učitelji, lokalni govornici, kulturni djelatnici, učenici i volonteri. Razvijaju se istraživački zadaci, kreativne radionice, digitalni sadržaji i projekti koji lokalnu baštinu pretvaraju u iskustvo i novo znanje.

Među temama kojima se bavimo su grobnička čakavština, glagoljica, toponimija, povijesna građa i različiti oblici nematerijalne baštine. Cilj nije samo sačuvati ono što smo naslijedili, nego stvoriti uvjete da se to znanje koristi, razumije i prenosi novim generacijama.

Digitalizacija grobničke čakavštine

Zahvaljujući naporima Katedre, grobnička čakavština nalazi se na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Upravo zbog zabrinutosti za očuvanje živog jezika, 2024. godine pokrenuli smo projekt digitalizacije. Projekt obuhvaća prikupljanje građe, pronalaženje odgovarajućih sugovornika te audio i video snimanje razgovora o temama usko vezanima uz Grobnišćinu i lokalni način života kroz povijest, ali i danas.

Rezultat su dokumentarni filmovi na grobničkome govoru, istodobno informativni i obrazovni. U dvije godine projekta razgovarali smo s posljednjim čobanima Grobnika, proizvodili Grobnički sir, posjetili Adu Maršanić i upoznali grobničke tišjare, mljeli „muku” u Gašparovu mlinu…

2026. godina najzahtjevnija je do sada. Cijelu godinu posvećujemo obradi „lihe” na Grobničkome polju, tradicionalnim alatima i na tradicionalan način — uz sasvim suvremenu borbu s divljim svinjama, koje u davna vremena ipak nisu dolazile tako blizu naselja.

Projekt digitalizacije grobničke čakavštine sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Općine Čavle.

Pogledajte rezultate digitalizacije

Bilježimo

Od samih početaka Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine izdavaštvo je bilo jedna od okosnica njezina djelovanja. Grobnički je govor bio važan dio istraživanja i izdavaštva, ali su se u Katedrinim izdanjima tijekom godina našle brojne teme vezane uz Grobnik – od povijesnih, istraživačkih i etnografskih radova do književnosti. Objavljivali su ih mahom grobnički autori, ali i suradnici iz znanstvene zajednice okupljeni oko zajedničke teme: Grobnišćine.

Godine 2025. uključili smo se u stvaranje digitalne knjižnice Gradske knjižnice Rijeka te u njoj, u zbirci prigodno nazvanoj „Grobnički košić“, predstavili dio knjiga iz našeg znanstvenog i istraživačkog opusa. Ipak, na policama Katedre ostali su brojni naslovi koji još nisu digitalizirani – među njima poezija i proza na našoj čakavštini, uključujući i najnovija izdanja.

Katedra svake godine objavi barem jednu knjigu. Od 2025. godine raspisujemo i natječaj za potporu objavljivanju novih, originalnih rukopisa. Nazvali smo ga „Vlastinim tragom“, u spomen na našu neprežaljenu pjesnikinju i jednu od pokretačica književnog života Grobnika, Vlastu Juretić.

Pogledajte Katedrina izdanja u “Grobničkom košiću”

Prenosimo

Grobnički govor najbolje se čuva kada se njime govori i kada ga nove generacije prepoznaju kao nešto svoje. Zato kroz Letnju školu grobničkoga govora djeci približavamo domaću besedu kroz igru, druženje i kreativne aktivnosti. Učeći govor i o govoru, djeca otkrivaju da čakavština nije samo dio prošlosti i kulturne baštine, nego živ, zanimljiv i zabavan način izražavanja. Ono što nauče i sami stvaraju na kraju predstavljaju svojim roditeljima, obiteljima i drugim posjetiteljima.